U tablicama ispod, naći ćete više informacija o sastavu naših premiksa:

Premiks se sastoji od vitamina, mikro minerala i drugih dodataka koji su potrebni za zdrav život i dobre proizvodne rezultate.

Premiksi su visoko koncentrirani. U savršenu krmnu smjesu dodajamo ih u malim postotcima 0,5%, 1% ili 2%. Oni se mogu koristiti upravo kod registriranih i odobrenih objekata.

Premiksi sadrže:

• vitamine A, D3, E, K3, B1, B2, B6, B12, C, nikotinsku kiselino, kalcijev pantotenat, folnu kiselino, biotin i holin klorid,
• mikrominerale jod (I), mangan (Mn), cink (Zn), željezo (Fe), bakar (Cu), kobalt (Co), selen (Se), molibden (Mo) i sumpor (S),
• aminokiseline lizin, metionin, treonin i triptofan,
• enzime fitaze, ksilanaze, glukanaze i hemicelulaze,
• kokcidiostatice, koji se dodaju životinjama zbog sprječavanja razvoja kokcidioze i potrebni su za optimalnu proizvodnju peradi,
• probiotici, koji sadrže žive mikroorganizme poznatih vrsta u dovoljnom broju te utječu na mikrofloru životinje i na taj način imaju blagotvoran utjecaj na njihovu zdravlje,
• prebiotice, koji su specifični supstrati za rast korisne mikroflore,
• arome, eterična ulja i masne kiseline.

Vitamini, mikrominerali i drugi krmni dodataki

Vitamini su kemijske tvari, koje tijelo treba u malim količinama, a nužni su za pravilno funkcioniranje mnogih kemijskih reakcija koje omogućavaju normalno funkcioniranje organizma.
Mikrominerali su elementi, koje tijelo obavezno treba, ali samo u malim količinama.
Među ostalim dodacima prehrani smatraju se aminokiseline, kokcidiostatici, probiotici, prebiotici, enzimi, arome, eterična ulja i ljekovita bilja te masne kiseline.

Aminokiseline

Aminokiseline (AK) su gradivi blokovi proteina koje tijelo treba za rast i razvoj. Različiti proteini se sastoje iz različitih AK u različitim redoslijedom, a u različitim brojevima. Neke AK sintetiziraju mikroorganizmi u probavnom traktu životinje ili se sintetiziraju iz drugih AK, dok druge životinje trebaju dobiti kroz hranu; tzv esencijalne AK. To su lizin, metionin, treonin, triptofan, arginin, histidin, leucin, izoleucin, fenilalanin i cistin. U sintezi proteina su pojedine AK potrebne u različitim količinama, nedostatak samo jedne može ograničiti gradnju bjelančevina. Dakle, govorimo o ograničavajućim (limitirajučim) AK.

Enzimi

Enzimi su neophodni za razgradnju hrane i omogućavaju iskorištavanje hranljivih tvari iz hrane. Neke enzime životinje mogu proizvesti same, a neki su takvi da ih ne može proizvesti. Bez njih su hranljive tvari u hrani teško dostupne i zbog toga je hranjenje skuplje.
Fitaze razgrađuju fitatne komplekse i poboljšavaju iskoristivost fosfora.
Ksilanaze razgrađuju arabinoksilane (neškrobne polisaharide) u žitaricama (pšenica, ječam, raž, tritikala, zob), koji povećavaju viskoznost tvari u probavnom traktu i sa time smanjuju apsorpciju hranjivih tvari i njihovu iskoristivost. Ksilanaze stvaraju vezu unutar lanca dugolančanih arabinoksilana, lanac se smanji, smanji se tvorba gelova, istovremeno se otpuste vezane hranjive tvarih, koje postaju dostupne za probavu.  
Glukanaze razgrađuju ß-glukane, koji su sastavni dio stanične stijenke u biljnoj hrani. U hranidbi životinja (peradi i svinje) koriste se za poboljšanje probavljivosti sa proteinima bogate biljne hrane (soja, uljana repica, grašak, sjemenke suncokreta). Oni rade na istom principu kao ksilanaze.

Kokcidiostatici

Kokcidiostatici su antibiotici ili kemoterapevtici, koji sprječavaju pojavu kokcidioze. Moderni uzgoj brojlera i purana bi bio nemoguć bez njih. Kokcidioza je uzrokovana zbog jednostaničnih parazita, koji invadiraju stijenke crijeva životinja. Razvoj i širjenje parazita u probavnom traktu štete tkivu. Ako se to ne izbjegne, dovodi do različitih kliničkih znakova u rasponu od blage diareje i lošeg prinosa, pa do smrti većine životinja.

Probiotici

Probiotici sadrže žive sojeve korisnih mikroorganizama. Kod zdravih životinja u probavnom traktu dominiraju korisni mikroorganizami nasuprot štetnih. Taj odnos može biti poremećen. Tada se pojave proljevi, životinje nemaju prirasta, gube na težini, a može doći do umiranja. Probiotici djeluju na patogene mikroorganizme tako, da inhibiraju njihov rast sa proizvodnjom organskih kiselina i bakteriocina, sprječavaju njihovo vezanje na crijevnu stjenku, neutraliziraju njihove toksine i stimuliraju imunološki sustav. Štoviše, svojim vlastitim enzimima poboljšavaju probavljivost hrane. Primjena probiotika u domačoj životinji omogučava razgradnju biljnih vlakana i povećava brzinu degradacije. S probioticima pomožemo kolonizaciju probavnog trakta s korisnom crijevnom mikroflorom.

Prebiotici

Prebiotici su neprobavljivi deli hrane, koji imajo pozitivan utjecaj na životinje stimulirajući rast i reprodukciju korisnih mikroorganizama u probavnom traktu životinje. Oni ometaju razvoj štetnih i patogenih mikroorganizama te pozitivnu utječu na zdravstveno stanje životinja i rezultata uzgoja. Kemijski su prebiotici uglavnom oligosaharidi, koji najbolje potiču rast bifidobakterija.

Arome, eterična ulja i bilje

Arome, eterična ulja i bilje nemaju hranjivu vrijednost, njihova primjena poboljšava apetit i iskoristivost hranjivih tvari.

Masne kiseline

S upotrebom masnih kiselina u hrani za nesilice povećavamo količinu iste u jajima. U hranu se dodaju omega-3 masne kiseline, koje čovjek ne može sam proizvesti i mora ih dobiti iz hrane. Hranjenje sa njima smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti. Uz dodatak omega 3 masnih kiselina u hranu nesilica možemo povećati količinu masnih kiselina u žumanjku jajeta do 3,5 puta.